Bol u Grudima (Angina Pektoris)

Šta je angina pektoris?

Angina pektoris predstavlja bol ili nelagodnost u grudima koja nastaje kada srce ne dobija dovoljno kiseonika zbog suženja ili blokade koronarnih arterija. Ovaj bol se često opisuje kao pritisak, stezanje ili osećaj težine u grudima i može se proširiti na vrat, leđa, ruke ili vilicu.

Kada se javlja i kako se manifestuje?

Bol u grudima se najčešće javlja tokom fizičke aktivnosti, kada je srcu potrebno više kiseonika nego što ga koronarne arterije mogu obezbediti. Takođe, bol može nastati i u stanju stresa, nakon obilnog obroka ili izlaganja hladnoći. Uobičajeno traje nekoliko minuta i smanjuje se kada osoba prestane sa aktivnošću ili se opusti.

Angina se može pojaviti u bilo kom uzrastu, ali je najčešća kod starijih osoba, posebno muškaraca iznad 50 godina i žena iznad 60 godina. Takođe, osobe sa faktorima rizika kao što su pušenje, visok krvni pritisak, dijabetes ili visok nivo holesterola češće razvijaju simptome angine pektoris.

Uzroci bola u grudima

Angina pektoris je najčešće uzrokovana aterosklerozom, odnosno nakupljanjem masnih naslaga na zidovima arterija koje snabdevaju srce. Ove naslage smanjuju protok krvi i kiseonika do srčanog mišića, što dovodi do bola. Drugi uzroci mogu uključivati grčeve koronarnih arterija, anemiju ili povećanu potrošnju kiseonika zbog ubrzanog rada srca.

Dijagnostika

Dijagnoza angine pektoris se postavlja na osnovu simptoma i rezultata različitih testova. Najvažniji dijagnostički alati uključuju:

• Elektrokardiogram (EKG) – beleži električnu aktivnost srca i može pokazati promene tipične za smanjeni protok krvi.
• Test opterećenja – pacijent hoda na traci ili vozi bicikl dok se prate srčani ritam i pritisak.
• Koronarna angiografija – rendgensko snimanje sa kontrastnim sredstvom za pregled arterija i otkrivanje suženja.
• Ehokardiografija – ultrazvuk srca koji prikazuje rad srčanih komora i protok krvi.

Lečenje

Lečenje angine pektoris uključuje promene u načinu života, terapiju lekovima i, u nekim slučajevima, invazivne procedure. Promene u načinu života obuhvataju prestanak pušenja, zdravu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i kontrolu stresa.

Lekovi koji se koriste uključuju:

• Nitroglicerin – koristi se za brzo ublažavanje bola.
• Beta-blokatori – smanjuju potrebu srca za kiseonikom usporavanjem srčanog ritma.
• Statini – pomažu u snižavanju nivoa holesterola i smanjuju rizik od ateroskleroze.
• Aspirin – smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.

U ozbiljnijim slučajevima mogu biti potrebne procedure poput angioplastike (postavljanje stenta) ili operacije bajpasa.

Prognoza i prevencija

Uz odgovarajuće lečenje i promene u načinu života, većina ljudi sa anginom pektoris može kontrolisati simptome i smanjiti rizik od srčanog udara. Redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana, kontrola pritiska i holesterola, kao i izbegavanje stresa i pušenja, ključni su za prevenciju angine i drugih srčanih problema.